Od crkve iz XIV. stoljeća ostalo je samo nekoliko zidova. Današnji oblik svetište poprima godine 1742. Tada je zgotovljeno i barokno uređenje crkve. Kip Presvetog Srca Isusovog u sporednoj kapeli, vitraži, kao i orgulje potječu s početka dvadesetog stoljeća, neobarokni glavni oltar iz godine 1936., a slike koje krase plafon i zidove pak iz 1995-96. godine.
Okolica svetišta izvanredno je povoljna za molitvu, tiho razmišljanje. Na mjestu srednjovjekovne sakristije podignuta je kapela Svetog Mihovila, koja, prema legendi, čuva ostatke benediktinske kapele iz 1006. godine. Godine 1860. poviše svetišta podignut je kip Žalosne Gospe, toga stoljeća izgrađena je Kalvarija, katoličko groblje, a iznad svega toga postavljen je jubilejski Križ u 1900. godini. Potkraj tridesetih godina dvadesetog stoljeća postavljaju se razni kipovi kao i oltar na otvorenom, što su, slično crvki, danas već spomenici kulture.
2013. godine slavimo 300. obljetnicu trećeg milosnog kipa Majke Božje Đudske. Dok oko nas sve postaje neizvjesno, a često i u nama, Gospa od izvora, Utjeha žalosnih, pomaže nam odmoriti se, odahnuti makar dolazili samostalno, makar u većim ili manjim hodočasničkim grupama: Gospa će uvijek pomoći da nađemo smiraj u Isusu Kristu, taj nam mir, svijet koji nas okružuje, bio kako bogat, nikada ne može dati.
